MENNIN EMICIJE REGULACIJA TERAPIJA

Emocije su bitan dio mentalnog zdravlja ljudskih bića. Kad uživamo u dobroj emocionalnoj ravnoteži, na mnogo načina uživamo i u boljoj kvaliteti života. Međutim, iz različitih razloga, emocije se mogu izmijeniti i to stvara patnju u našem životu. S obzirom na ovu situaciju, postoje alternative poput Mennin Emotions terapije koje mogu pomoći.

Terapija za regulaciju emocija usredotočena je na prepoznavanje problema u regulaciji naklonosti i rad na njima. Na taj način pacijent dobiva veću kontrolu nad njihovim afektivnim životom i može se suočiti s boljim različitim situacijama.

Sadržaj

• Emocije u procesu prilagodbe
• Što je Menninova regulativna terapija za emocije?
  • 1. Psihoedukacija i početna procjena
  • 2. Identifikacija, modifikacija i izraz
  • 3. Iskustvene vježbe
  • 4. Terapijski nadzor
  • Reference

Emocije u procesu prilagodbe

Definiranje emocija može biti kompliciran zadatak jer su to iskustva s subjektivnim i objektivnim elementima. Mnogi su autori tijekom godina razvili različite teorije i klasifikacije ljudskih emocija i njihovih funkcija. Međutim, u osnovnom smislu, mogli bismo shvatiti emocije kao reakcije koje proizlaze iz određenih vanjskih i/ili unutarnjih podražaja.

Na primjer, iznenadna i nepoznata bol u tijelu može stvoriti strah kod osobe jer se ne zna što se događa. Na isti način, doživljaj nepravde može aktivirati emocije poput bijesa ili tuge.

Sve nas se emocije mobiliziraju ili motiviraju za izvođenje određenog ponašanja. Ako uzmemo slučaj tuge, vrlo uobičajeno ponašanje koje radimo kad smo tužni izoliramo se od drugih. Ako govorimo o bijesu, možda bismo mogli imati reakcije poput vrištanja ili čak reagiranja fizičkim napadima, ovisno o situaciji.

Uzimajući u obzir gore navedeno, mogli bismo reći da emocije igraju važnu ulogu u prilagođavanju okolišu: javlja se situacija, javlja se emocija i reagiramo na ono što se događa motivirano osjećajem. Dakle, imati emocije ključni je aspekt ljudskog preživljavanja jer nam omogućava da se prilagodimo događajima.

Ako u našem emocionalnom životu postoji neravnoteža, najvjerojatnije ćemo imati ponašanja koja nam ne koriste. Primjer bi bio tužno osjećati se na stalan način, što bi nas moglo dovesti do izolacije i nedostatka volje da radimo stvari. Dugoročno bismo imali poteškoća u ispunjavanju svojih odgovornosti i čak bismo mogli izgubiti sposobnost osjećaja zadovoljstva. Slijedom toga, mogli bismo razviti kliničku depresiju.

Što su emocije? Koncept, vrste, komponente i kako bolje upravljati njima

Što je Menninova regulativna terapija za emocije?

Menninova terapija za regulaciju emocija je pristup koji miješa elemente kognitivno-bihevioralnih terapija s tehnikama za radne osjećaje. Središnja ideja ove psihoterapije je da ljudi koji pate od generaliziranog anksioznog poremećaja i drugih poremećaja naklonosti doživljavaju više negativnih emocija. To jest, osjećaju se tužno, ljutnju, razočaranje i druge zamjene osjećaja češće od ostalih ljudi.

Kao rezultat toga, ti ljudi često izvode ponašanja koja za njih nemaju koristi. U stvari, mnoga od tih ponašanja na kraju su kontraproduktivna i povećavaju intenzitet i učestalost negativnih emocija. Za rješavanje ovih problema, terapija slijedi četiri temeljna koraka.

1. Psihoedukacija i početna procjena

Prvo, važno je da je pacijent svjesniji svoje trenutne situacije i posebnosti toga. Tijekom prve faze pacijent će dobiti više informacija o anksioznim poremećajima ili ostalim stanjima koja bi se mogla predstavljati. Cilj je promicati svijest o bolesti kako bi se lakše identificirao kako to utječe na vaš svakodnevni život.

Također, kako bi se istražilo više, Menninova terapija za emocije koristi alate poput samo -registracije misli. Na taj način psiholog može imati bolju predodžbu o tome kako je emocionalni život osobe.

2. Identifikacija, modifikacija i izraz

Dalje, zajedno s terapeutom, osoba će početi prepoznavati izbjegavanje i obrambeno ponašanje koje često izvodi. Na primjer, postoje oni koji daju seriju ili filmove maraton kada osjećaju zabrinutost ili tjeskobu da zaborave na to. Kao i postoje i drugi koji odluče spavati drijema. Ova vrsta ponašanja problem je jer ne dopuštaju obradu emocija i ostaje aktivna.

Jednom kada se identificiraju, sljedeći korak je naučiti nove načine kako se suočiti s tim situacijama koje su zdravije. To bolje možemo ilustrirati s hipotetičkom situacijom pacijenta s poteškoćama da zna što osjeća. U ovoj situaciji može biti korisno raditi s tehnikama koje povećavaju somatsku svijest, jer emocije stvaraju tjelesne reakcije. Na taj bih način mogao prepoznati što osjeća i početi ga izražavati.

3. Iskustvene vježbe

Zatim se Menninova terapija za regulaciju emocija fokusira na postavljanje novih ponašanja u pacijentovom životu. Ovaj cilj postiže ga iskustvenim vježbama gdje ih osoba može provesti u praksi. Vježba koja se obično koristi je izlaganje maštom u situacije koje proizvode negativne emocije kod pacijenta. Koriste se i drugi resursi poput prazne stolice i sokratovog dijaloga.

4. Terapijski nadzor

Posljednji korak je zatvaranje terapijskog procesa s pacijentom, odabirom nekih sesija praćenja nakon razboritog vremena. Svrha ovog koraka je provjeriti da, zapravo, nova naučena ponašanja proizvode željene učinke. S nadzorom mogu se identificirati problemi koji su možda u početku prošli nezapaženo kako bi se spriječile relapse.

Zaključno, Menninova terapija za regulaciju emocija je pristup koji se usredotočuje na emocije kao motivatore ponašanja. Ako uspijemo steći veću kontrolu nad svojim emocionalnim životom, izražavamo negativne emocije i tražimo ugodna iskustva, imat ćemo bolju kvalitetu života.

Test emocionalne inteligencije. Otkrijte svoje snage i slabosti

Reference

• Cludius, b., Mennin, D., & Ehring, t. (2020.). Regulacija emocija kao transdiagnostički proces. Emocija, dvadeset(1), 37.
• Mennin, D. S. (2004). Terapija regulacije emocija za generalizirani anksiozni poremećaj. Klinička psihologija i psihoterapija: Međunarodni časopis za teoriju i praksu, jedanaest(1), 17-29.